Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je u roku od 24 sata izradio digitalne orto-foto karte potresnog područja, a 3D modelima kulturne baštine pomažu restauratorima u obnovi.

Nakon razornog potresa koji je pogodio područje Sisačko-moslavačke županije geodetskim mjerenjima je utvrđeno da su se Petrinja i Sisak pomaknuli do 86 cm, a područje Gline imalo je visinski pomak tj. spuštanje tla za 10 cm.

Geodetski fakultet, hrvatska OpenStreetMap zajednica i Open IT d.o.o. u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja, Operativnim centrom Civilne zaštite i Državnom geodetskom upravom Republike Hrvatske pripremili su i održavaju interaktivnu digitalnu kartu Potres 2020 za pomoć stradalima u potresom pogođenim područjima. Na njoj se najbrže i najjednostavnije može vidjeti kome je od unesrećenih potrebna pomoć, a može ju se i zatražiti.

Samo 36 sati nakon potresa, preuzeti su podaci snimaka koje je dronovima snimila Hrvatska gorska služba spašavanja. „Obradili smo i procesirali dostavljene snimke Državne geodetske uprave u roku od 24 sata i stavili ih na raspolaganje nadležnim službama u obliku digitalne orto-foto karte“, kaže dekan Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv.prof.dr.sc. Almin Đapo. U slučajevima katastrofa, poput ovog potresa, kada postoje stare snimke naselja i gradova, u usporedbi sa snimkama koje se obave nakon potresa, može se uspoređivati stanje i ustanoviti štete. „Snimke iz zraka iznimno su važne ljudima na terenu jer im pokazuju kuda mogu prolaziti i koje je stanje oštećenja objekata na temelju kojih oni mogu procijeniti potrebe. Detaljne snimke čija je rezolucija u prostoru od 5cm, tada je bila neprocjenjiva pomoć ljudima na terenu.“

U situacijama katastrofa iznimno je bitna brza reakcija i organizacija. Najvažniji je zadatak pomoći unesrećenima, pa je glavna zadaća pri izradi karte bila spajanje onih kojima treba pomoći sa onima koji žele pomoći. „Za to je bitna prostorna komponenta. Koordinata je osnova geodezije – jedinstveno definirano mjesto“, objašnjava dekan Đapo. U sustav su prikupljeni kompletni podaci o osobama, objektima, ustanovama, tvrtkama, putevima i svim ostalim informacijama kako bi oni bili dostupni svim službama koje za iste imaju interes. Ovakav sustav po prvi je put ustrojen u Hrvatskoj kako bi  zajedničkim dijeljenjem podataka sve službe imale koristi od njega u zajedničkom interesu.

Sustav će postati platforma za daljnja znanstvena istraživanja, a stručnjaci Geodetskog fakulteta već su krenuli u daljnje aktivnosti. „Skinuti su podaci sa Sentinel-I Copernicus satelitskog sustava te su radili interferograme na kojima se vide pomaci ovisno o širenju vala potresa, a isti se mogu dalje koristiti za određivanje pomaka“, dodaje dekan Đapo. U izradi su sudjelovali i studenti koji će ovo iskustvo zauvijek pamtiti. Ovom platformom se na najbrži način može dati i dobiti pomoć.

U suradnji sa Ministarstvom kulture i medija obavljena su snimanja zgrada kulturne baštine koje su stradale u potresu najsuvremenijim metodama 3D laserskog skeniranja i fotogrametrije. Snimanja su izvršena i u Zagrebu, poglavito na najznačajnijim zgradama poput Katedrale, Umjetničkog paviljona i Mirogoja. „Željeli smo odmah utvrditi stanje kulturnih zgrada i njihovih oštećenja kako bi se moglo pristupiti njihovoj obnovi tj. izradi planova sanacije“, kaže dekan Đapo.

Njihovi stručnjaci fotogrametrijskim metodama izrađuju fotorealistične 3D modele objekata koji su od izrazite važnosti restauratorima s obzirom da se može dogoditi da su određeni dijelovi potpuno uništeni ili uklonjeni. Jedan od takvih modela dostupan je za pregled ovdje: http://foto.geof.unizg.hr/potres2020/3D/sisak_katedrala/, a u skoroj budućnosti će javnosti biti dostupni i svi ostali modeli.

Foto: Geodetski fakultet, 3D prikazi Zagrebačke katedrale

RTL Danas