Povodom obilježavanja 1. hrvatskog dana šećerne bolesti, Hrvatski savez dijabetičkih udruga organizirao je javno- zdravstvenu akciju na zagrebačkom Bundeku. Svi zainteresirani građani mogli su besplatno izmjeriti šećer u krvi, krvni tlak i tjelesnu masu, savjetovati se s kineziolozima i nutricionistima, dijabetolozima, medicinskim sestrama-edukatorima te isprobati slatke, ali zdrave zalogaje, preporučene osobama sa šećernom bolešću.

Tom prilikom, održana je i konferencija za medije, na kojoj su sudjelovali:

• Vera Katalinić- Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva,
• dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med., Pomoćnik ravnatelja za kvalitetu pri HZJZ-u,
• sc. Romana Galić, pročelnica za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom te izaslanica Gradonačelnika Grada Zagreba,
• Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne Klinike Vuk Vrhovac i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a,
• sc. Tamara Poljičanin, voditeljica Odjela za biostatistiku pri HZJZ-u,
• med. Ljiljana Ćenan, obiteljska liječnica,
• te mag. soc. Geront. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.

„Vrlo je važno kroz sve javno-zdravstvene akcije koje provodimo istaknuti koliko je ovo javno- zdravstveni problem, koliko je oboljelih od šećerne bolesti, kako spriječiti tu veliku brojku i kako povećati i poboljšati prevenciju“, rekla je mag.soc.geront., Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je gotovo 500 tisuća oboljelih, s time da oko 200 tisuća građana niti ne zna da u sebi nosi šećernu bolest.

„Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je oko 330 tisuća registriranih osoba sa šećernom bolešću. Novootkrivenih je 45 tisuća, a možemo očekivati da je  gotovo toliko i onih koji niti ne znaju da imaju šećernu bolest“, rekla je dr. sc. Tamara Poljičanin, voditeljica Odjela za biostatistiku pri HZJZ-u. Unatoč dostupnosti svim modernim i inovativnim terapijama, u Hrvatskoj je problem nedovoljne dostupnosti zdravstvene skrbi za oboljele od šećerne bolesti. 

„Slavonija muku muči s nedostatkom endokrinologa i dijabetologa. Da ne govorimo o zdravstvenim radnicima primarne zdravstvene zaštite, koji su prijeko potrebni. Praktički se primarna zdravstvena zaštita urušava jer nema zdravstvenih radnika, a oni koji i rade su zatrpani silnom administracijom“, izjavila je dr. med. Ljiljana Ćenan, obiteljska liječnica. 

„Imamo primjer u Dubrovniku, gdje za djecu nisu dostupni ni endokrinolog ni dijabetolog, pa im jedno mjesečno dolaze liječnici iz KBC-a Split“, rekla je Mach. Jedno od riješenja o kojem se dugo govori jesu i posebni medicinski timovi koji bi se slali u manja mjesta i sela, kako bi svima bila dostupna zdravstvena skrb. 

„Prijedlog je da naši liječnici, medicinske sestre, edukatori, nutricionisti idu kao mobilni timovi u manja mjesta. Zašto ne bi naša tri mobilna tima otišla na najudaljeniji otok i u roku od tri dana, u suradnji s obiteljskim liječnicima, pregledali sve mještane“, objasnio je prof. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne Klinike Vuk Vrhovac i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a.

Razmatra se i o Nacionalnom planu ranog otkrivanja šećerne bolesti. „U planu je provedba aktivnosti ovih mobilnih timova, ali isto tako i donošenje novog Nacionalnog plana o ranom otrkivanju šećerne bolesti. Nadamo da će do kraja ove godine biti prihvaćen. Međutim, ako mi sami ne pazimo na svoje zdravlje i prevenciju, neće nam onda ni mobilni tim koji će vam doći na vrata moći pomoći“, rekla je prim. Vera Katalinić- Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva.

Stručnjaci su ujedinjeni – potrebna je što bolja i ranija prevencija. „Grad Zagreb već provodi programe, a neki se tek trebaju početi provoditi kada govorimo o prevenciji u najranijoj dobi. Tu treba istaknuti kako je potrebna međusektorska suradnja obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite“, naglasila je dr.sc. Romana Galić, pročelnica za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom te izaslanica Gradonačelnika Grada Zagreba. „Bitno je da što više toga odradimo u suradnji s primarnom zdravstvenom zaštitom i sustavom javnog zdravstva, kako bi što manje zbrinjavali u bolnicama“, dodao je doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med., pomoćnik ravnatelja za kvalitetu pri HZJZ-u. 

U mjesecu ožujku, Hrvatski je Sabor jednoglasnom odlukom proglasio da se 14. svibnja obilježava hrvatski dan šećerne bolesti– bolesti koju još nazivaju tihim ubojicom. Prema posljednjim podacima (2016. g) HZZO je na liječenje šećerne bolesti utrošio 4,6 milijardi kuna ili 19,8% svog proračuna. Troškovi liječenja komplikacija šećerne bolesti zastupljeni su u najvećem udjelu i iznose 88,1% ukupnih troškova. Glavni razlog porasta troškova liječenja šećerne bolesti, u razdoblju 2009. – 2016. godine je porast troškova komplikacija bolesti koji su u ovom razdoblju porasli za 1,8 milijardi kuna (83%). Šećerna bolest je vodeći uzrok krvožilnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije donjih ekstremiteta. Komplikacije umanjuju kvalitetu života oboljelih, a istodobno liječenje komplikacija čini najveći udio u troškovima liječenja šećerne bolesti.

HINA

24 sata

Nacional

Glas Istre